Nacionalni park Brijuni: otoci careva, predsjednika i dinosaura

Malo je mjesta na svijetu na kojima se, u razmaku od jednog popodnevnog šetnje, može proći pored otiska dinosaura starog sto petnaest milijuna godina, ruševina rimske ljetne vile, bizantske utvrde i vile u kojoj je jedan predsjednik ugošćavao gotovo stotinu svjetskih državnika i holivudskih zvijezda. Brijuni su upravo takvo mjesto — arhipelag od četrnaest otoka i otočića uz zapadnu obalu Istre, nadomak Pule, gdje se priroda i povijest isprepliću gušće nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.

Proglašen nacionalnim parkom 1983. godine, Brijuni se razlikuju od svih ostalih hrvatskih parkova. Ovdje nema divljih kanjona ni netaknute pustoši; naprotiv, svaki pedalj najvećeg otoka, Velog Brijuna, nosi trag ljudske ruke — od rimskih vremena, preko austrougarskog luksuznog ljetovališta, do doba kad su otoci bili ljetna rezidencija jugoslavenskog predsjednika. Brijuni su, moglo bi se reći, najpitomiji i najkultiviraniji od svih parkova, park-vrt u kojem se povijest osjeti na svakom koraku.

Uređeni krajolik Velog Brijuna. Foto: Wikimedia Commons (izvorna datoteka)

Od malarije do svjetske pozornice

Priča o modernim Brijunima počinje krajem 19. stoljeća, i to prilično neromantično — s komarcima. Otoci su tada bili zaraženi malarijom i gotovo nenastanjivi. Godine 1893. kupio ih je bečki industrijalac Paul Kupelwieser, s vizijom da od njih napravi elitno ljetovalište. Da bi to ostvario, pozvao je slavnog mikrobiologa i nobelovca Roberta Kocha, koji je na Brijunima proveo istraživanja i početkom 20. stoljeća proglasio otoke slobodnima od malarije.

Oslobođeni bolesti, Brijuni su procvali. Nikli su luksuzni hoteli, kupališta s toplom morskom vodom, teniski tereni, golf, park s egzotičnim biljem i luka za jahte. Otoci su postali jedno od najpomodnijih odredišta Austrijske rivijere, mjesto na kojem su ljetovali pjesnici, glumci i aristokracija — čak je i pisac James Joyce, kažu, uživao u brijunskom siru.

Nakon Drugoga svjetskog rata Brijuni ulaze u svoje najpoznatije razdoblje. Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito pretvorio ih je u svoju ljetnu državnu rezidenciju i na njima proveo velik dio svakog ljeta. Na Brijune je došlo gotovo stotinu stranih šefova država, kraljeva i careva, a uz njih i filmske legende poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona i Sophije Loren. Godine 1956. otoci su ušli u svjetsku povijest: Tito, egipatski predsjednik Naser i indijski premijer Nehru sastali su se ovdje i udarili temelje Pokreta nesvrstanih, saveza država koje su se odbile svrstati u blokove hladnog rata.

Safari-park: darovi jednog predsjednika

Jedna od najneobičnijih atrakcija Brijuna izravna je posljedica Titove diplomacije. Državnici koji su ga posjećivali često su donosili egzotične životinje na dar, pa je na Velom Brijunu nastao safari-park u kojem i danas žive zebre, antilope, indijske svete koze i drugi stanovnici dalekih kontinenata. Najpoznatiji među njima bili su indijski slonovi Sony i Lanka, dar indijske premijerke Indire Gandhi — Sony je na otoku doživio duboku starost.

Uz safari-park, otok krije i etno-park s izvornim istarskim domaćim životinjama — istarskim govedom (potomkom divljeg pragoveda), istarskom ovcom, magarcima i kozama — koji čuva sliku tradicionalnog istarskog gospodarstva. Slobodno se otocima kreću i jeleni, lopatari te mufloni, uvezeni još početkom 20. stoljeća, čiji potomci danas mirno pasu uz ceste kojima prolazi turistički vlakić.

Otisci dinosaura: 115 milijuna godina unatrag

Dok Titova era Brijunima daje glamur, njihova prava starost mjeri se u posve drugim brojkama. Na nekoliko lokaliteta uz obalu Velog Brijuna sačuvani su otisci dinosaurskih stopala stari otprilike sto petnaest milijuna godina, iz doba kad je ovo područje bilo topla, plitka obala po kojoj su gazili biljojedi i grabežljivci.

Ti tragovi, utisnuti u nekadašnje blato pa okamenjeni, danas su jedan od najvrjednijih paleontoloških nalaza na Jadranu. Šetnja do njih posebno je dojmljiv doživljaj: stojite na istoj stijeni na kojoj je, prije nezamislivo dugo vremena, korakom prošlo biće kakvo više ne postoji — a pogled vam istovremeno pada na modro more i uređeni park iza leđa. Malo gdje se dubina vremena osjeti tako opipljivo.

Rimski i bizantski slojevi

Između dinosaura i predsjednika, Brijuni čuvaju i bogatu antičku baštinu. U uvali Verige na Velom Brijunu prostiru se ostaci raskošne rimske ljetne vile iz 1. stoljeća — čitav priobalni kompleks s hramovima, terasama i ribnjacima, jedan od najimpresivnijih takvih nalaza na istočnom Jadranu. Rimljani su, kao i mnogi poslije njih, prepoznali Brijune kao mjesto za odmor i uživanje.

Kasnija stoljeća ostavila su bizantski kastrum (utvrđeno naselje) i ranokršćanske crkve, svjedočanstva o tome da su otoci i u nemirnim vremenima ostali naseljeni i branjeni. Ta izmjena civilizacija — ilirske, rimske, bizantske, mletačke, austrijske, jugoslavenske i napokon hrvatske — čini Brijune svojevrsnim slojevitim udžbenikom povijesti pod otvorenim nebom.

Priroda pod ravnalom i tisućljetna maslina

Iako su Brijuni prije svega kultivirani krajolik, njihova je priroda ipak posebna. Otoci imaju tipično mediteransku vegetaciju, ali obogaćenu egzotičnim vrstama koje su ovamo stigle kao darovi ili ukras — cedrovi, bambusi, razne palme. Na Velom Brijunu zabilježeno je oko šest stotina autohtonih biljnih vrsta, a uređeni travnjaci i lugovi daju otoku izgled golemog engleskog perivoja usred Jadrana.

Najstariji stanovnik otoka nije životinja nego biljka: maslina stara oko tisuću i osamsto godina, koja i danas rađa plodove. Zasađena još u kasnoj antici, ta drevna maslina jedno je od najstarijih stabala u Sredozemlju i živi spomenik trajnosti koja nadilazi sve careve i predsjednike koji su otocima prolazili.

Nebom Brijuna kruže brojne ptice, a plitko more oko otoka bogato je životom — pa su i podmorje i priobalje dio zaštićenog područja parka.

Kako se posjećuju Brijuni

Za razliku od kopnenih parkova, na Brijune se ne može doći kako se kome prohtije. Otoci su zaštićeni, a pristup je moguć isključivo organizirano, službenim brodom iz Fažane (ili u sklopu ovlaštenih izleta). Vožnja iz Fažane traje petnaestak minuta, a na otoku se razgledavanje odvija turističkim vlakićem, biciklom, električnim vozilima ili pješice — vlastiti automobili nisu dopušteni.

Standardni obilazak Velog Brijuna uključuje vožnju vlakićem kroz safari-park, posjet arheološkim lokalitetima, pogled na tisućljetnu maslinu i muzejske postave posvećene povijesti otoka. Za dublji doživljaj vrijedi rezervirati cjelodnevni boravak ili noćenje u jednom od hotela na otoku, kad se, nakon odlaska dnevnih izletnika, Brijuni utišaju i pokažu svoje najmirnije lice.

Igralište svjetskih moćnika

Malo koji kutak Europe vidio je toliko slavnih lica na tako malom prostoru. U Kupelwieserovo doba na Brijunima je zaživio i polo, aristokratski sport čiji turnir na otocima ima korijene još u dvadesetim godinama prošlog stoljeća i koji je poslije obnovljen. Slovenski arhitekt Jože Plečnik projektirao je za otok paviljon, a hoteli su ugošćavali pjesnike, slikare i glumce s obiju strana tadašnje Europe.

U Titovo doba glamur je dosegao vrhunac. Otoci su postali pozornica visoke diplomacije, ali i mjesto na kojem su se sastajali svjetska politika i filmska industrija. Fotografije iz tog razdoblja — državnici u laganim ljetnim odijelima, glumice pod suncobranima, egzotične životinje u pozadini — danas se čuvaju u muzejskim postavima na otoku i pružaju neobičan uvid u jedno prohujalo doba. Za posjetitelja koji voli povijest 20. stoljeća, Brijuni su svojevrsna vremenska kapsula: mjesto gdje se hladni rat na trenutak pretvarao u ljetnu idilu.

Zašto su Brijuni drukčiji od svih ostalih

Ako ste obišli Plitvice, Krku ili Paklenicu, na Brijune ćete doći s pogrešnim očekivanjima — i to je dobro. Ostali hrvatski parkovi slave divljinu; Brijuni slave suživot čovjeka i prirode. Ovdje je ljepota pripitomljena, uređena, počešljana: travnjaci su pokošeni, staze popločene, a između njih se šeću jeleni naviknuti na ljude.

Ta pitomost nije mana nego posebnost. Brijuni pokazuju da zaštićena priroda ne mora nužno značiti nedirnutu divljinu — može značiti i stoljećima brižno oblikovan krajolik u kojem se svaki sloj povijesti sačuvao i postao dio cjeline. Zbog toga su idealan park za obitelji s djecom, za starije posjetitelje i za sve koji žele povijest i prirodu bez napornog planinarenja. Na Brijunima se ne osvaja vrh; na Brijunima se šeta kroz vrijeme.

Nekoliko zanimljivosti za kraj

Brijuni obiluju detaljima koji zvuče gotovo nevjerojatno. Arhipelag čini četrnaest otoka i otočića, ali gotovo sav turistički život odvija se na najvećem, Velom Brijunu. Tisućljetna maslina na otoku i dalje rađa plodove, a od njezinih se plodova povremeno proizvodi i simbolična količina ulja. Slon Sony, dar Indire Gandhi, na otoku je proživio gotovo cijeli svoj vijek i postao svojevrsni ljubimac generacija posjetitelja. A otisci dinosaura i rimska vila razdvojeni su tek nekoliko kilometara staze — pa na Brijunima doslovno možete u istom danu koraknuti od doba dinosaura do doba careva.

Sve to čini Brijune parkom koji je jednako zanimljiv ljubiteljima prirode, povijesti i pop-kulture. Rijetko koje mjesto nudi da se u jednom popodnevu vidi toliko različitih svjetova — a još rjeđe ih nudi na otocima okupanima jadranskim suncem.

Kroz godišnja doba

Brijuni su ugodni gotovo cijele godine, ali svako doba ima svoj karakter. Proljeće budi perivoje i travnjake u svježe zelenilo, temperature su ugodne za šetnju i vožnju biciklom, a otoci još nisu prepuni. Ljeto je vrhunac sezone — toplo more, duge večeri i puni kapaciteti brodova, pa je rezervacija obavezna. Jesen donosi blagu, zlatnu svjetlost i mir, idealan za razgledavanje bez gužve. Zima je tiha i introspektivna; broj polazaka je manji, ali otoci tada odišu posebnim, gotovo melankoličnim spokojem.

Praktični vodič za posjet

• Kako doći. Do Brijuna se stiže organiziranim brodom iz Fažane, gdje se nalazi i uprava parka te prodaja karata. Fažana je udaljena svega desetak kilometara od Pule.
• Rezervacije. Karte i termine broda pametno je rezervirati unaprijed, osobito ljeti kad su polasci popunjeni. Individualni dolazak vlastitim plovilom na Veli Brijun nije dopušten bez odobrenja.
• Kretanje po otoku. Automobili nisu dopušteni; otok se razgledava turističkim vlakićem, unajmljenim biciklom, električnim vozilom ili pješice. Predvidite udobnu obuću i zaštitu od sunca.
• Što ne propustiti. Safari-park, otiske dinosaura, rimsku vilu u uvali Verige, bizantski kastrum, tisućljetnu maslinu i muzejske postave o povijesti otoka.
• Trajanje posjeta. Poludnevni izlet dovoljan je za osnovni obilazak, ali cjelodnevni boravak ili noćenje omogućuju da otok doživite bez gužve i uz zalazak sunca.
• Pravila. Kretanje je dopušteno samo označenim stazama i uz pratnju gdje je propisana; hranjenje životinja, branje bilja i ostavljanje smeća nisu dozvoljeni.
• Spojite s okolicom. Pula s antičkom Arenom, Fažana s ribarskom tradicijom i istarska gastronomija (tartufi, maslinovo ulje, pršut) čine savršen okvir za posjet.

Zaključak

Brijuni su park bez premca u Hrvatskoj — ne zato što bi bili najdivljiji ili najuzvišeniji, nego zato što na jednom malom otoku spajaju ono što se drugdje nalazi razbacano kroz muzeje, udžbenike i legende. Ovdje dinosauri, rimski carevi, austrijski magnati i predsjednici dijele istu obalu, a nad svima njima bdije maslina koja pamti gotovo dva tisućljeća. Otići s Brijuna znači ponijeti osjećaj da ste, u jednom danu, prohodali kroz čitavu povijest — od praskozorja života do jučerašnjih naslovnica.

O fotografiji: fotografija u ovom članku preuzeta je s Wikimedia Commonsa i objavljena pod slobodnom licencom. Kod objave zadržite navođenje autora i licence te poveznicu na izvornu datoteku; točan naziv autora i vrstu licence provjerite na povezanoj stranici datoteke.