Negdje usred Jadrana, gdje plavetnilo mora i neba postaju jedno, nalazi se čudesan arhipelag koji izgleda kao da ga je priroda posipala kamenjem, a potom zaboravila. Kornati – skupina od čak 89 otoka, otočića i hridi – poznati su kao jedan od najneobičnijih i najslikovitijih dijelova hrvatske obale. Ovdje nema asfalta, automobila ni buke – samo stijene, more i vjetar. Putovanje na Kornate znači povratak jednostavnosti i dodir s iskonskom ljepotom Mediterana.
More između kamena
Kornati se prostiru duž srednje Dalmacije, nasuprot otoka Murtera, odakle većina izleta brodom i polazi. Na prvi pogled, krajolik je gotovo surov – ogoljeni otoci bez stalnog naselja, sa strmim liticama s jedne strane i blagim padinama s druge. No u toj jednostavnosti krije se nevjerojatna ljepota.
Nacionalni park Kornati osnovan je 1980. godine kako bi se očuvala ova jedinstvena kombinacija mora i krša. U parku je čak 89 otoka, a najpoznatiji među njima su Kornat (najveći otok), Levrnaka, Piškera i Mana. Zanimljivo je da na Kornatima nema prirodnih izvora pitke vode, što ih čini još dramatičnijim i posebnijim.
Litice koje oduzimaju dah
Jedna od najimpresivnijih pojava na Kornatima su klifovi – strme stijene koje se uzdižu iz mora i dosežu i do 80 metara visine. Zovu ih „krune“ jer izgledaju kao kraljevski obrubi otoka. Litice su dom brojnim morskim pticama, a more uz njih skriva bogat podvodni svijet – idealno za ronioce i istraživače.
Ispod površine, Kornati kriju koralje, šarene ribe, špilje i olupine – svijet koji je jednako fascinantan kao i onaj nad morem. Zato su popularna destinacija za ljubitelje ronjenja i podvodne fotografije.
Ljepota tišine i mira
Na Kornatima nema stalnog stanovništva, ali u ljetnim mjesecima ovdje dolaze ribari, pastiri i turisti koji žele pobjeći od svakodnevice. Male kamene kućice bez struje i signala nude osnovno – ali to osnovno ovdje postaje luksuz. Buditi se uz zvuk galebova, piti kavu s pogledom na pučinu i gledati zvjezdano nebo bez svjetlosnog zagađenja – iskustvo je koje ostaje u sjećanju cijeli život.
Na Kornatima nema masovnog turizma. Većina posjetitelja dolazi na jednodnevne izlete brodom, no pravi doživljaj Kornata nastaje kad ostanete duže – kada u tišini čujete šum mora i kada vas sunce prati od izlaska do zalaska bez ijedne prepreke.
Tragovi ljudi u kamenu
Iako danas djeluju nenaseljeno, Kornati su stoljećima bili u vlasništvu ljudi s Murtera. Njihovi su tragovi svuda – suhozidi koji se protežu kilometrima, mala polja, maslinici, crkvica sv. Marije na Kornatu iz 12. stoljeća. Kornati su primjer suživota čovjeka i prirode, gdje je sve rađeno s poštovanjem prema okolišu i životu.
Zanimljivo je da su otoci gotovo u potpunosti privatni – većina ih je u vlasništvu murterskih obitelji, koje generacijama dolaze ovdje čuvati zemlju i more.
Kornatski paradoks
Jedna stara izreka kaže: „Na Kornatima ima više otoka nego dana u godini.“ To, naravno, nije točno, ali osjećaj koji imate kad se vozite među njima zaista ostavlja dojam da su beskrajni. Kornati su kao kamenčići rasuti rukom divova – svi različiti, svi s razlogom.
Zaključak: Povratak prirodi
Kornati nisu otoci na kojima ćete pronaći glamur, gužvu ili noćni život. Oni su mjesto za tišinu, kontemplaciju i divljenje prirodi. Bilo da dolazite na dan ili tjedan, Kornati vas uče jednostavnosti i skromnosti. I dok brod napušta arhipelag i vraća se prema kopnu, u vama ostaje nešto više – mir, ljepota i tiha čežnja da se opet vratite.